Početna / Blagdan i ostali naši ovotjedni dani

Blagdan i ostali naši ovotjedni dani

2.10.2020.

Blagdan i ostali naši ovotjedni dani

Blagdan svetog Mihovila i Dan policije

 

Šalu na stranu

Stričeki policajci

Osobno su nas pohodili

Na Sv. Mihovila, blagdan danu!

Ispitali nas sasvim o svemu,

Saznali čiji se mama i tata pojasom u autu veže ili ne veže

I što sve radi policija kada lopovi bježe!

Nosimo li svjetleće prsluke kada se krećemo po mraku?

I stanemo li propisno na svakom prometnom znaku!

Kad preko zebre treba prijeći, gledaš lijevo-desno -lijevo-desno

Ne guraj se! Ne trči! Mjesta dovoljno na cesti ima, nije tijesno!

Tko je policajac i što radi poučili su nas stričeki  g. Kristijan i Mladen,

dva snažna i odvažna policajca iz Granične postaje Gola,

ali naše su oči stalno gledale one bombone što su ih donijeli, tamo kod stola.

Kad jednom veliki budemo, baš ovako dobri policajci svi bi mi Bambići bili

Da svijet siguran, pošten i dobar postane, sv. Mihovila za pomoć svaki dan bi molili!

 

„Bambi“ Brain Gym

Osim tjelovježbe, vježbali smo i mozak.

Omogućiti djetetu poticajno okruženje u kojem mogu uz brojne druge mogućnosti uživati i u ulozi istraživača, a da pri tome slobodno i spontano istražuju već poznate prirodne materijale u novim okolnostima, znakovit je pomak poticanja dječjeg razvoja. Od takvog pristupa aktivnostima korist ima i dijete i odgojitelj.

U ovakvim okolnostima djeca s vremenom sama stvaraju okolnosti iz kojih uče. Učenje tako postaje čineći proces koji kroz igru poprima viši stupanj stjecanja znanja i vještina od prvotnog vezanog uz (samo)reprodukciju naučenog,  ili već stečenog znanja.

Dijete na ovaj način svijet oko sebe doživljava aktivno, uočava svoje sposobnosti pomoću kojih ga i samo može mijenjati.

Samomotivirano dijete uz podržavajućeg odgojitelja sukonstruira kurikulum svog Vrtića te uči i o važnosti socijalnih interakcija pomoću kojih će kasnije u životu moći postati poželjan član društva.

Ovoga su tjedna Bambići senzomotorički stimuliranom ponuđenom aktivnošću, istražili različite materijale te proširili već stečena znanja. Bogato poticajno okruženje važan je čimbenik koji pobuđuje djetetov interes. Tako stimulirano, dijete istražuje, opaža, predlaže, promišlja, planira, kreira.

Poticana percepcija vježba djetetov mozak. Sve to kroz igru, koja je u suštini čvrst temelj na kojem će dijete nadograđivati znanja i vještine u školi i životu.

 

Odgoj u vjeri

„Razdoblje do sedme godine djetetova života vrlo je važno za njegov budući život.

To je vrijeme sazrijevanja duha kada dijete prima u sebe sve one temeljne dojmove koji će se upoznavanjem Evanđelja u njemu učvrstiti i postati njegovom svojinom.

Sustavan predškolski odgoj obuhvaća cjelovitost djetetova bića, a u tu cjelovitost nužno je uključen i vjerski odgoj.

Osnovno polazište za ovaj odgoj nalazimo najprije u Svetom pismu, tradiciji i brojnim dokumentima crkvenog učiteljstva koji utemeljuju i daju smjernice za predškolski vjerski odgoj.

Međunarodni i državni dokumenti jamče mogućnost ostvarivanja predškolskog vjerskog odgoja temeljeći se na pravima i slobodi djeteta od njegove najranije dobi.“ (iz Programa Katoličkog vjerskog odgoja našeg Vrtića)

Ovog smo tjedna u sklopu redovitog i integriranog odgoja u vjeri za djecu rane i predškolske dobi obilježili blagdan svetog Mihovila, Gabriela i Rafaela. U procesu smo formiranja vjerskog centra u sobi dnevnog boravka, a jedna od često „čitanih“ slikovnica vjerskog sadržaja postala je upravo ona o svetom Mihovilu i zmaju koju su djeca sama nakon slušanja sliko-priče obojila.

Djeci vrlo bliska i draga tema o anđelima čuvarima, nizom aktivnosti potaknula je spontane molitvene izričaje u vjerskom kutiću.

Na blagdan anđela čuvara zaista smo bili – dobri kao anđeli!

Tko su anđeli, gdje žive, što jedu, kako izgledaju, s kim žive, i još mnogo toga doznali smo u Igri tišine. Šaptali smo anđelima i anđeli nama…

Neki su nam prenijeli poruke anđela, a neki su ih čuli samo u srcu.

Roko B.: „Anđeo je dobar. Nikad se ne ljuti na nikoga. Osim na onog Krampusa.“

Karla Š.: “Anđeo nas uvijek sluša. I sada je tu. Onda odleti i sve kaže Bogu!“

Roko B.: „ A Bog je, Bog je isto jako dobar. I mi smo Njegova djeca!“

Karla Š.: „ Gledaj teta!  Sve su životinje došle u pred naš vjerski kutić. Gledaju Isusa i čuvaju ga. A ova dva lava leže i mole se jer su bolesni. I njih čuva anđeo čuvar!“

Mia P.: „ Anđeo isto ima srce. Crveno je.  Anđeo se sjaji  i sjaji. Od sunca se sjaji jer je od sunca!“

Stjepan S.: “Anđeo ima krila. Ona su od oblaka. Ima i ono oko glave okruglo. Ne znam kako se to zove. Stoji iznad glave. To ima svaki onaj koji je dobar. I mi to imamo dok smo dobri! Samo je onaj s rogovima zločest. On to nema. Nikad.“

Mateo Š.: “Moj anđeo ima naočale. Ima veeeeeliku kosu. Čuva me doma, u vodi, na moru i na cesti. Ja puno volim mog anđela čuvara.“

Mia P.: “Moj anđeo ima velika krila. Ima plave oči i žutu kosu.“

Stjepan S.: “Moj anđeo živi na nebu. Šareni je. Miriše po voću. On leti oko planeta i jede srebrnu hranu!“

Marija H.: „Moj anđeo ima velika krila. Pet metara . Ima crvenu haljinu i jede paštetu.“

Karla Š.: “Kad ja budem imala dva bombona, jednog budem dala Isusu, a drugi bude moj.”

Stjepan S.: “Slušajte što mi je šapnuo anđeo…pssssst…rekao je da želi doručkovati lino ladu i u šalicu da mu kapnemo dvije kapljice zvijezda!“

Karla Š.: „Dobar si, anđele. Jako si dobar, anđele čuvaru!“

Roko B.: “Volim Te, anđele čuvaru“

Stjepan S.: „I ja te volim!“

 

Anđeoska uspavanka

 

Snivaj, snivaj, drago moje dijete,

nad glavicom tvojom anđeli nek’ lete.

Istresite taj sjaj sa svojih krila,

da jastučić mu bude anđeoska svila.

Nema veće majčine sreće,

kad čuvate i branite najmilije mi cvijeće.

Anđele čuvaru mili, harfu ti ponesi

i zlatu mojem sanak sad donesi.

Nek’ zapjeva tiho anđeoska četa cijela

da mirno usne duša dječja bijela.

Već vidim i ja tvoje mile oči

koje prate naše putove u noći.

Sanjaj, sanjaj, drago moje dijete,

anđeo nam u snu topli vijenac  plete!

 

Brankica Blažević

 

„Najljepše meni  je….

kad me moj djed il’ baka

u svom toplom zagrljaju grije!”

Dan starijih osoba obilježen u sklopu sadržaja Programa katoličkog vjerskog odgoja, ali  i integriranih elemenata Odgoja za solidarnost.

„Život prema solidarnosti kao socijalnom načelu i solidarnosti kao socijalnoj i moralnoj krjeposti poziv je na „biti drukčiji“ kako u osobnom tako i u javnom životu.“ Stjepan Baloban

Suživot, uvažavanje i poštivanje, ali i poštovanje starijih važan je segment odgoja. Empatično, solidarno i humano ponašanje i ophođenje prema bližnjem, posebice starijim i nemoćnima u vlastitom okruženju (djedovi i bake) razvija prosocijalno ponašanje koje je itekako važno za formiranje kompletne ličnosti.

I Vrtić i obitelj u tome imaju značajnu ulogu. Suodgovorni su u zajedničkom djelovanju da prosocijalno ponašanje postane stil življenja, ophođenja i ponašanja. Posebno prema starijima, potrebitima, nemoćnima. Jer, svi ćemo jednom biti takvi.

Uloga djedova i baka u životu djeteta od velike je važnosti! Pokazatelj toga bilo je niz planiranih i spontanih aktivnosti na temu Dana starijih osoba.

Iz jedne takve nastala je i „Karlina priča“ koju je napisala Karlina mama u razgovoru s djevojčicom u obiteljskom domu na temu važnosti djedova i baka u životu djeteta koju smo ponešto nadopunjenu čitali i djeci prilikom dnevnog odmora kao priču za laku noć.

Potrete baka i djedova proslijedit ćemo na HBK NKU kako bismo se uključili u pripremu Katehetske jesenske škole za odgojiteljice u vjeri 2020.

Za svoje djedove i bake djeca su izradila simbolične poklone uz misao na poleđini koja je nastala na temelju dječjih izjava.

„Najljepše meni  je….

kad me moj djed il’ baka

u svom toplom zagrljaju grije!”

 

Na kraju ovog tjedna pozdrav  (uz još pokoju zanimljivu fotografiju)  iz „Bambija“  šalju

odgojiteljice i sva djeca vesela i jako, jako vrijedna.