Spoznajni ili kognitivni razvoj odnosi se na mentalne procese pomoću kojih dijete pokušava razumjeti i sebi prilagoditi okolinu koja ga okružuje. Djetetov spoznajni razvoj zbiva se kroz djetetovu aktivnu interakciju s okolinom, posredovanje (tumačenje) djetetova iskustva te kroz osiguravanje uvjeta za razvoj pozornosti i misaonih strategija. Dijete je isprva svjesno konkretne stvarnosti koja mu je u vidokrugu, no postupno uspijeva zadržati „u glavi“ i zamjene za stvarnost te tako postaje svjesno da postoje predmeti i ljudi i kad nisu izravno u njegovom vidokrugu.
Često upotrebljavamo frazu „Budi pažljiv“, no što je zapravo pažnja? Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje. Možemo razlikovati usmjeravanje i zadržavanje pažnje. Pažnja ima središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće. Ona se razvija od djetetove najranije dobi te kako dijete raste, poboljšava se i kontrola pažnje. U samoj srži pažnje nalazi se sposobnost koncentracije. Koncentracija se najčešće određuje kao sposobnost voljnog usmjeravanja misli u željenom smjeru. Biti koncentriran znači imati mogućnost da svoje misli određeno vrijeme usmjerimo na neki zadatak. Stoga je važno ne naglo prekidati dijete u aktivnosti već vremenski odrediti koliko njegova aktivnost još može trajati. Primjerice kažemo djetetu: „Ručak će biti gotov za pola sata.“ ili „Igramo se još 10 minuta i onda spremamo sobu.“ Na taj način dajemo djetetu dovoljno vremena da završi igru te da vježba usmjeravanje pozornosti i koncentracije.
Neke igre i aktivnosti za poticanje pažnje i koncentracije u predškolskoj dobi su: precrtavanje različitih predložaka (prvo jednostavnijih, a kasnije i složenijih), bojanje u bojankama, pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama (vježba usporedi dvije (ili više) slike – što je promijenjeno, izostavljeno ili dodano), slagalice (domino s brojevima ili slikama, loto, puzzle, prema predlošku izrezati i sastaviti sliku), misaoni zadaci (“Kod dolaska podsjeti me na…”, “Što sve moraš pripremiti ako želiš napisati pismo?”, “Postavi stol za … osoba. Što ti je sve za to potrebno?”),vježbe kombinacije (umetanje riječi, rješavanje križaljki, dopunjavanje riječi, pogađanje životinja, cvijeća i dr. prema djelomičnim opisima, npr. “Što je to – ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću?“, igre: šah, mlin i sl.), igre razvrstavanja po nekim kriterijima (“Napiši sve životinje koje imaju krila.”, “Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge?” i sl.), zadaci opažanja (promatrati tijek neke radnje ili događaja – dovršavanje rečenice usmeno ili pismeno), vježbe razvrstavanja (razvrstavanje kocki, lego kockica i dr., pomaganje u razvrstavanju posuđa kod kuće, razvrstavanje novčića po vrijednosti, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica i sl.). Također, čitanje je često najdraža aktivnost u kojoj sudjeluje odrasla osoba i dijete jer se ono koristi tijekom cijelog života. Knjige sa slikama pomažu da dijete poveže značenje teksta s knjigom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik, stječu se znanja te dobivaju informacije.
Odrastanjem se povećava stabilnost pažnje, što se u početku manifestira produljenjem dječje igre. Polaskom u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloženosti mnoštvu informacija, dijete mora imati razvijenu namjernu pažnju i mogućnost koncentracije koje se počinju naglo razvijati u dobi od šest godina. Važno je na umu imati individualne razlike u razvoju pažnje kod djece jer svako dijete taj proces prolazi svojim tempom, a u tome mu možemo pomoći poticanjem razvoja pažnje kroz spomenute aktivnosti.
Odgojiteljice H.H. i D.P.
LITERATURA
- Starc B. i sur. (2004): Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi, Zagreb: Tehnička knjiga.
- http://centar-sirius.hr/kako-poboljsati-paznju-i-koncentraciju-djece-2/
- http://www.dvds.hr/pdf/2/radionica2016.pdf?fbclid=IwAR3uEz0kwLz1dM3pJ2UVm1e-XePfCxM5kqLoVVxJ9LZit1aBpDBh-hFmgec